Available languages

Taxonomy tags

Info

References in this case

Share

Highlight in text

Go

MIŠLJENJE NEZAVISNE ODVJETNICE

JULIANE KOKOTT

od 22. siječnja 2015.(1)

Predmet C-686/13

X AB

protiv

Skatteverket

(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Högsta förvaltningsdomstol (Švedska))

„Porezno pravo – Nacionalni porez na dobit – Sloboda poslovnog nastana u skladu s člankom 49. UFEU-a – Slobodno kretanje kapitala u skladu s člankom 63. stavkom 1. UFEU-a – Porezno neuzimanje u obzir dobitaka i gubitaka od prijenosa udjela – Udio u društvu kćeri u drugoj državi članici – Prestanak djelatnosti društva kćeri – Porezno uzimanje u obzir gubitka od prijenosa ako se zasniva na gubitku po tečajnim razlikama“





I –    Uvod

1.        Polazišna točka švedskog spora u vezi s poreznim pravom, na kojem se zasniva ovaj zahtjev za prethodnu odluku, jest okolnost da se u Kraljevini Švedskoj kapitalni dobici i gubici iz prijenosa određenih udjela u društvima ne uzimaju u obzir u okviru poreza na dobit. To je pravilo za jedne povoljno, a za druge, koji očekuju gubitak, nepovoljno. U mjeri u kojoj takav gubitak počiva na valutnom riziku koji bi trebao postojati prije svega u slučaju prekogranične djelatnosti, uzimanje u obzir gubitka moglo bi se zahtijevati po osnovi temeljnih sloboda. To će sud koji je uputio zahtjev pojasniti prije nego što tužitelj u glavnom postupku naloži svojem društvu kćeri sa sjedištem u drugoj državi članici da prestane sa svojom djelatnošću.

2.        Sud je već jednom odlučivao u pogledu sličnog konteksta u predmetu Deutsche Shell, koji se odnosio na gubitak po tečajnim razlikama u vezi s prestankom poslovanja inozemne stalne poslovne jedinice. Tada je Sud utvrdio povredu slobode poslovnog nastana(2). U ovom postupku trebat će raspraviti u kojoj se mjeri saznanja iz presude Deutsche Shell mogu prenijeti na gubitke po tečajnim razlikama u vezi s prestankom djelatnosti društva kćeri.

II – Pravni okvir

3.        Kraljevina Švedska ubire porez na dobit. Pri tome se dobici iz prijenosa udjela u dioničkim društvima u načelu oporezuju.

4.        Iznimka vrijedi, međutim, za udjele koje drže određena društva, posebno dionička društva, i koji predstavljaju vlasničke instrumente. U skladu s člankom 5. stavkom 1. poglavlja 25.a švedskog Zakona o porezu na dobit (inkomstskattelagen 1999:1229), dobitak koji nastane prilikom prijenosa takvih udjela u načelu ne podliježe oporezivanju. S druge strane, gubitak prilikom prijenosa u skladu sa stavkom 2. te odredbe smije se odbiti samo ako bi odgovarajući dobitak od prijenosa podlijegao oporezivanju.

5.        Za porezno izuzeće gubitaka i dobitaka od prijenosa, u skladu s člankom 14. stavkom 1. poglavlja 24. švedskog Zakona o porezu na dobit, udio mora ispuniti jednu od sljedećih pretpostavki:

„1.      Udio ne smije biti uvršten na burzi.

2.      Zbroj glasačkih prava koja su vezana uz sve udjele koje u predmetnom društvu drži poduzetnik imatelj mora predstavljati najmanje 10 % ukupnog broja glasačkih prava koja su vezana uz ukupan broj udjela u tom društvu.

3.      Držanje instrumenta vezano je uz poslovanje poduzetnika imatelja ili poduzetnika koji mu se može smatrati bliskim uzimajući u obzir vlasnička prava ili organizaciju.“

6.        Usporedive odredbe primjenjuju se na dividende iz takvog udjela, koje su također u načelu izuzete od oporezivanja. Poreznim izuzećem dividendi kao i dobitaka od prijenosa treba se izbjeći višestruko oporezivanje dobitaka društava.

III – Glavni postupak

7.        Glavni postupak odnosi se na zahtjev švedskog društva X AB za prethodno porezno rješenje u okviru oporezivanja porezom na dobit.

8.        Društvo X 2003. godine osnovalo je britansko društvo kćer. Pri tome su izdane dionice u američkim dolarima. Od 2003. do 2009. društvo X višestruko je povećalo temeljni kapital u društvu kćeri.

9.        Nakon osnivanja, društvo X osim toga prenijelo je svoje udjele u društvu kćeri na svoje vlastito društvo majku, tako da društvo X u međuvremenu drži još samo 45 % udjela.

10.      Iako za to nema podrobnijih podataka, društvo X namjerava dovesti do prestanka djelatnosti svojeg britanskog društva kćeri, prema čemu se prema švedskom pravu očito postupa kao prema prijenosu udjela u društvu kćeri. Od toga očekuje gubitak po tečajnim razlikama po osnovi promijenjenog tečaja švedske krune prema američkom dolaru. Prema švedskim odredbama za gubitke od prijenosa vlasničkih instrumenata, takav mu se gubitak ne može priznati u poreznom smislu.

11.      U tim okolnostima društvo X podnijelo je Skatterättsnämndu (Komisija za porezno pravo) zahtjev za prethodno porezno rješenje kako bi razjasnilo krši li se uskraćivanjem poreznog uzimanja u obzir gubitaka po tečajnim razlikama pravo Unije. Nakon što je Skatterättsnämnd na to pitanje odgovorio niječno, društvo X pokrenulo je sudski postupak.

IV – Postupak pred Sudom

12.      Högsta förvaltningsdomstol, pred kojim je u tijeku spor, uputio je Sudu 27. prosinca 2013., u skladu s člankom 267. UFEU-a, sljedeće pitanje:

„Protive li se članci 49. i 63. UFEU-a nacionalnom propisu u skladu s kojim država članica sjedišta poduzetnika ne priznaje pravo na porezni odbitak gubitka po tečajnim razlikama koji je sastavni dio kapitalnoga gubitka ostvarenog po vlasničkim instrumentima koje on drži u društvu sa sjedištem u drugoj državi članici, ako država članica sjedišta prvog poduzetnika primjenjuje sustav prema kojem se kapitalni dobici i kapitalni gubici ostvareni po osnovi te imovine ne uzimaju u obzir prilikom izračuna osnovice poreza?“

13.      Pisana očitovanja Sudu su podnijele stranke u postupku u ožujku i travnju 2014., Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Talijanska Republika, Kraljevina Nizozemska, Portugalska Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske kao i Europska komisija.

V –    Pravna ocjena

14.      Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev želi razjasniti smije li država članica u okviru ubiranja poreza na dobit ne uzeti u obzir dobitke i gubitke prilikom prijenosa udjela u društvima a da pri tome ne povrijedi slobodu poslovnog nastana ili slobodu kretanja kapitala. Sud koji je uputio zahtjev povredu smatra mogućom jer zbog tog pravila porezno nisu izuzeti ni gubici po tečajnim razlikama.

15.      Prije nego što na to odgovorim, valja istaknuti da je razjašnjenje pitanja može li i u kojem opsegu društvu X stvarno nastati gubitak po tečajnim razlikama na sudu koji je uputio zahtjev(3). Prema podacima iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje, nastanak gubitka po tečajnim razlikama nije izvjestan. Naime, sama okolnost da se dionice izdaju u stranoj valuti ne dovodi nužno do mogućnosti gubitka po tečajnim razlikama prilikom prestanka djelatnosti. Takvu mogućnost mogu nedvojbeno prepoznati samo ako bi prilikom prestanka djelatnosti svojeg društva kćeri društvo X kao imatelj djela imalo samo pravo na isplatu njegova nominalnog iznosa kapitala u stranoj valuti. Ako, s druge strane, u tom slučaju postoji pravo na imovinu društva kćeri, ne bi bilo jednostavno utvrditi zasebno gubitak po tečajnim razlikama, čak i ako bi se u okviru likvidacije društva imovina trebala prenijeti u stranoj valuti. Naime, razina cijena u dotičnim gospodarstvima i tečaj njihovih valuta utječu jedan na drugi, tako da se stvarnu promjenu vrijednosti imovine i samu promjenu tečajeva ne bi moglo lako razlikovati.

16.      U daljnjem tekstu stoga ću, kao i Sud u presudi Deutsche Shell(4), u svrhu odgovora na prethodno pitanje pretpostaviti da se u ovom slučaju prilikom prestanka djelatnosti društva kćeri gubitak po tečajnim razlikama može zasebno utvrditi.

A –    Temeljna sloboda koju treba primijeniti

17.      Prvo se postavlja pitanje predstavlja li sloboda poslovnog nastana iz članka 49. UFEU-a ili pravilo slobodnog kretanja kapitala mjerilo s obzirom na koje treba ispitati pravilo kao što je švedsko. U načelu se u ovom slučaju udjela u društvu sa sjedištem u drugoj državi članici mogu primijeniti obje temeljne slobode.

18.      U tu svrhu prvo se mora ispitati predmet nacionalnog pravila. Naime, prema sudskoj praksi, nacionalni zakoni koji se primjenjuju samo na udjele koji omogućuju izvršavanje stanovitog utjecaja na odluke nekog trgovačkog društva ili određivanje njegovih djelatnosti potpadaju samo u područje primjene članka 49. UFEU-a. Nasuprot tomu, nacionalne odredbe koje se primjenjuju na udjele koji se stječu samo radi financijskog ulaganja, bez namjere izvršavanja utjecaja na upravljanje i kontrolu nad poduzećem, moraju se razmotriti isključivo s obzirom na slobodu kretanja kapitala(5).

19.      Prema članku 14. stavku 1. poglavlja 24. švedskog Zakona o porezu na dobit, švedsko zakonodavstvo primjenjuje se, među ostalim, na udjele koji nisu uvršteni na burzi, neovisno o njihovoj visini. Zbog toga se ono ne primjenjuje samo na udjele koji omogućuju izvršavanje stanovitog utjecaja na odluke nekog trgovačkog društva ni samo na udjele koji se stječu isključivo radi financijskog ulaganja.

20.      Kako bi se utvrdilo ulazi li situacija u glavnom postupku u područje članka 49. UFEU-a ili članka 63. stavka 1. UFEU-a, uzimaju se u obzir činjenični elementi konkretnog predmeta(6). Pri tome je sloboda poslovnog nastana posebnija jer se, u skladu s člankom 49. stavkom 2. UFEU-a, odnosi samo na udjele koji omogućuju osnivanje društva i upravljanje njime.

21.      U ovom slučaju društvo X prvo je bilo jedini imatelj udjela u svojem britanskom društvu kćeri. Što se osnivanja društva kćeri tiče, društvo X time se očito nalazi u području primjene slobode poslovnog nastana.

22.      Ovaj se postupak, međutim, odnosi na uskraćivanje poreznog uzimanja u obzir gubitka po tečajnim razlikama povodom prestanka djelatnosti društva kćeri. U to je vrijeme društvo X već smanjilo svoj udio u društvu kćeri na 45 %. Nakon gubitka većine udjela, moglo bi se zaključiti da društvo X više ne može izvršavati stanovit utjecaj na odluke nekog trgovačkog društva i određivati njegove djelatnosti, tako da više ne bi bilo zaštićeno slobodom poslovnog nastana.

23.      Ipak, smatram da se u ovom slučaju ponajprije treba primijeniti sloboda poslovnog nastana. Naime, prvo, već sami izgledi da se prilikom prestanka djelatnosti nađe u nepovoljnom položaju mogu spriječiti osnivanje društva kćeri, pri čemu se društvo X u svakom slučaju našlo u području primjene slobode poslovnog nastana. Drugo, za primjenu slobode poslovnog nastana Sud nužno ne zahtijeva većinski udjel. Tako je u jednom slučaju udio od 34 % bez daljnjega smatrao dostatnim za zaključak o „stanovitom utjecaju“(7). U drugom predmetu smatrao je dostatnim čak i udio samo nešto viši od 25 %(8).

24.      U konačnici u ovom slučaju valja ispitati povredu slobode poslovnog nastana iz članka 49. UFEU-a, koja zbog načela posebnosti ima prednosti nad primjenom odredaba o slobodnom kretanju kapitala u skladu s člankom 63. stavkom 1. UFEU-a.

B –    Ograničenje slobode poslovnog nastana

25.      Time se postavlja pitanje protivi li se slobodi poslovnog nastana iz članka 49. UFEU-a kada se određenim švedskim društvima prilikom gubitaka od prijenosa u vezi s određenim udjelima u društvu sa sjedištem u drugoj državi članici ne može u okviru oporezivanja dobiti priznati gubitak po tečajnim razlikama koji pri tome nastaje.

26.      U skladu s člankom 54. UFEU-a, pravo poslovnog nastana u Uniji imaju i društva. Člankom 49. stavkom 2. osobito se zabranjuju ograničenja pri osnivanju i upravljanju društvima kćerima u drugoj državi članici. Pri tome je u skladu s ustaljenom sudskom praksom da sloboda poslovnog nastana ne samo državi primateljici nego i državi podrijetla zabranjuje da sprečava osnivanje društva u drugoj državi članici(9).

27.      Švedska bi kao država podrijetla time mogla društvo kao što je društvo X, koje podliježe njezinu porezu na dobit, sprečavati u osnivanju i upravljanju društvom kćeri u drugoj državi članici tako da uskrati porezno priznanje gubitka po tečajnim razlikama koji nastaje u okviru prestanka djelatnosti njegova društva kćeri.

28.      U skladu s ustaljenom sudskom praksom, sve mjere koje zabranjuju ostvarivanje slobode poslovnog nastana ili ga ometaju ili čine manje privlačnim moraju se shvatiti kao takvo ograničenje(10). Sud smatra da ograničenje putem zakonodavstva država podrijetla postoji uvijek kada je prekogranični poslovni nastan stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na poslovni nastan u tuzemstvu(11). Ograničenje slobode poslovnog nastana države podrijetla stoga postoji kada se prekogranični poslovni nastan diskriminira u odnosu na tuzemni. To može biti očito (o tome pod točkom 1.) ili prikriveno (o tome pod točkom 2.). Može li se osim toga u ovom slučaju povrijediti sloboda poslovnog nastana putem nediskriminatornog ograničenja države podrijetla, treba raspraviti pod točkom 3.

1.      Očita diskriminacija

29.      U ovom slučaju ne može se prepoznati očito stavljanje prekograničnog poslovnog nastana u nepovoljan položaj. Naime, švedsko zakonodavstvo, koje u poreznom smislu ne uzima u obzir ni dobitke ni gubitke od prijenosa udjela u društvu, primjenjuje se neovisno o tome radi li se o udjelima u tuzemnom ili inozemnom društvu. Zbog toga u načelu ne postoji razlika u poreznom tretmanu poslovnog nastana u tuzemstvu u obliku društva kćeri i poslovnog nastana u inozemstvu u istom obliku.

2.      Prikrivena diskriminacija

30.      Prema ustaljenoj sudskoj praksi, pravila jednakog postupanja zabranjuju ne samo očitu diskriminaciju na temelju državljanstva ili sjedišta društva nego i sve prikrivene oblike diskriminacije koji, primjenom drugih kriterija razlikovanja, zapravo dovode do istog rezultata(12). Pod pravilima jednakog postupanja podrazumijevaju se osobito temeljne slobode u dijelu u kojem nalažu jednako postupanje s domaćim državljanima, kao što je sloboda poslovnog nastana iz članka 49. stavka 2. UFEU-a.

31.      Ta sudska praksa odnosi se, doduše, prije svega na obveze države primateljice. Naime, država podrijetla u pravilu ne ometa ostvarivanje temeljne slobode time što uspostavlja različite propise za različite državljane, nego time što za sve svoje rezidente predviđa ista pravila, kojima se, doduše, pravi razlika između postupanja s prekograničnom i tuzemnom djelatnošću. Stoga u tom dijelu temeljne slobode zahtijevaju jednako postupanje i od države podrijetla. Osim toga, kao i kod diskriminacije države primateljice na temelju državljanstva ili sjedišta društva, i prikriveni oblik stavljanja prekogranične djelatnosti u nepovoljniji položaj od države podrijetla može ometati ostvarivanje temeljne slobode. Stoga navedeno načelo iz sudske prakse treba primijeniti u izmijenjenom obliku i prilikom ispitivanja ograničenja slobode poslovnog nastana države podrijetla.

32.      U skladu s tim valja ispitati stavljaju li se poreznim neuzimanjem u obzir dobitaka i gubitaka od prijenosa udjela porezni obveznici s udjelima u društvima sa sjedištem u drugoj državi članici prikriveno u nepovoljniji položaj u odnosu na porezne obveznike s udjelima u tuzemnom društvu.

33.      U skladu s formulom Suda za prikrivenu diskriminaciju na temelju državljanstva, treba smatrati da takvo prikriveno stavljanje u nepovoljniji položaj postoji(13) ako su švedski propisi u većini slučajeva nepovoljniji za porezne obveznike koji prenose udjele u društvu sa sjedištem u drugoj državi članici.

34.      Ovdje sada postoje dva moguća motrišta. S jedne strane, može se poći od toga, pri čemu konačno utvrđenje ostaje u svakom slučaju pridržano sudu koji je uputio zahtjev(14), da su gubici po tečajnim razlikama prije rizik povezan s udjelima u društvu sa sjedištem u drugoj državi članici. Nesporno je, međutim, da vrijednost tuzemnih udjela može također sadržavati valutni rizik, i to ne samo onda kada ulog glasi na stranu valutu, nego i kad je samo tuzemno društvo investiralo u strane valute. Međutim, na vrijednost udjela inozemnog društva mogla bi prije utjecati vrijednost stranih valuta jer bi ono moglo češće od tuzemnog društva investirati u imovinu izraženu u stranoj valuti.

35.      S druge strane, takvim razmatranjem potpuno se gubi iz vida da predmetnim švedskim zakonodavstvom od poreza nisu izuzeti samo gubici od prijenosa udjela, nego i dobici od prijenosa udjela. Iz toga proizlazi da se porezno ne uzimaju u obzir tečajne promjene koje imaju utjecaj na vrijednost udjela, kako u slučaju gubitaka tako i u slučaju dobitaka koji iz toga proistječu. U tim se okolnostima smatra da prikriveno stavljanje prekograničnog poslovnog nastana u nepovoljan položaj postoji samo onda kada bi inozemni udjeli na temelju valutnih rizika ukupno donosili znatno više gubitaka nego tuzemni.

36.      To, međutim, ne mogu prepoznati. Naposljetku, sud koji je uputio zahtjev mora na osnovi činjeničnih elemenata u Kraljevini Švedskoj ispitati može li se utvrditi da je na temelju švedskog zakonodavstva poslovni nastan u inozemstvu stavljen u prikriveni nepovoljan položaj. Pri tome sud koji je uputio zahtjev mora u ovom slučaju voditi računa o posebnoj okolnosti da udjeli društva X u njegovu britanskom društvu kćeri uopće nisu izdani u valuti države primateljice, to jest u britanskoj funti, nego u trećoj valuti, to jest u američkim dolarima. Takvo postupanje ne isključuje, doduše, zaključak o prikrivenom stavljanju prekogranične djelatnosti u nepovoljan položaj jer se to u slučaju prekograničnog poslovnog nastana češće može utvrditi nego u slučaju tuzemnog. Neovisno o tome, na temelju podataka dostupnih u ovom postupku ne postoje, međutim, naznake da se valutni rizik češće ostvaruje od drugih rizika vezanih uz poslovne djelatnosti kojima tuzemna društva podliježu jednako kao i inozemna.

37.      Time se u konačnici na temelju dostupnih podataka ne može prepoznati da je prekogranični poslovni nastan švedskim zakonodavstvom stavljen u nepovoljan položaj.

3.      Nediskriminatorno ograničenje

38.      Tako ostaje ispitati može li se smatrati da postoji ograničenje slobode poslovnog nastana time što švedsko zakonodavstvo sprečava osnivanje poslovnog nastana društva X u drugoj državi članici a da ga očito ili prikriveno ne stavi u nepovoljniji položaj u odnosu na poslovni nastan u tuzemstvu.

39.      Za državu primateljicu vrijedi da u načelu može ograničiti slobodu poslovnog nastana i na temelju propisa koji se primjenjuje bez diskriminacije na temelju državljanstva ili sjedišta društva(15). Osim toga, prema općoj formuli, sve mjere koje zabranjuju ostvarivanje slobode poslovnog nastana ili ga ometaju ili čine manje privlačnim moraju se shvatiti kao ograničenje te slobode(16).

40.      U prošlosti sam, doduše, više puta izrazila sumnje o tome je li na području poreznog prava moguće nediskriminatorno ograničenje temeljne slobode(17). Ubiranje svakog poreza ometa gospodarsku djelatnost ili je čini manje privlačnom. Ako bi, međutim, bilo povoda da se porez ispita s obzirom na pravo Unije na osnovi temeljnih sloboda, i to u slučajevima u kojima se porez ne ubire ni očito ni prikriveno diskriminatorno i time isto za sve građane Unije, odluka države članice o ubiranju poreza na temelju određenog činjeničnog stanja i svako povećanje poreza bili bi obilježeni pravom Unije. Time bi se u konačnici zanemario porezni suverenitet država članica koji im pripada na temelju važeće raspodjele ovlasti u Uniji. Porez koji se ubire na potpuno nediskriminatoran način ne može stoga u načelu dovesti do ograničenja temeljne slobode.

41.      To je stajalište, međutim, možda dovedeno u pitanje presudom Deutsche Shell, kojom su se iscrpno bavile i stranke u ovom postupku. Oslanjajući se na mišljenje nezavisne odvjetnice Sharpston, Sud je u toj presudi priznao postojanje ograničenja slobode poslovnog nastana zbog poreznog neuzimanja u obzir gubitka po tečajnim razlikama za slučaj da društvo osnuje podružnicu u državi članici u kojoj važi valuta različita od one u državi podrijetla te da zbog toga gubitak po tečajnim razlikama prilikom prestanka djelatnosti nastane samo u državi podrijetla. Naime, društvo tada snosi povećan gospodarski rizik(18). S druge strane, Sud se nije izjasnio o diskriminaciji koja bi bila s time povezana.

42.      Međutim, nezavisna odvjetnica Sharpston zasnovala je svoj prijedlog odluke na okolnosti da prilikom transakcija između sjedišta društva i njegove podružnice valutni rizik može postojati samo ako se podružnica nalazi u inozemstvu. U skladu s tim, prepoznato je postojanje prikrivenog stavljanja prekogranične situacije u nepovoljniji položaj prema tuzemnoj, a ne postojanje nediskriminatornog ograničenja. Takvo prikriveno stavljanje u nepovoljniji položaj ne postoji u ovom slučaju. Za razliku od transakcija između dijelova društva, i vrijednost tuzemnog udjela može podlijegati valutnom riziku(19).

43.      Osim toga, u presudi Deutsche Shell nije mi uvjerljivo upućivanje samo na gubitak po tečajnim razlikama. Ako porezno neuzimanje u obzir takvog gubitka predstavlja ograničenje slobode poslovnog nastana, oporezivanje dobitka po tečajnim razlikama, u slučaju da ga država članica oporezuje, moralo bi poput zrcalnog odraza također predstavljati ograničenje. Paradoksalna posljedica bila bi ta da bi država članica ograničila slobodu poslovnog nastana i oporezivanjem i nepostojanjem poreznog tretmana za takva činjenična stanja.

44.      Konačno, čak ako bi se prihvatilo da je u poreznom pravu moguće nediskriminatorno ograničenje temeljne slobode, u ovom se slučaju ne bi moglo definitivno zaključiti da postoji ograničenje slobode poslovnog nastana. Naime, Sud smatra da država primateljica u tim slučajevima ne ometa slobodu poslovnog nastana, ako se propis primjenjuje na sve gospodarske subjekte, ako njegov cilj nije utvrditi uvjete za zasnivanje poslovnog nastana i ako su ograničavajući učinci tog propisa previše neizvjesni i neizravni da bi se mogli smatrati preprekom toj slobodi(20). U tom je pogledu odlučujuće može li se nediskriminatornim propisom ozbiljno utjecati na odluku gospodarskog subjekta o ulaganju(21). Ako se ta sudska praksa prenese također na ograničenje ostvarivanja slobode poslovnog nastana države podrijetla, u ovom slučaju ne postoji ograničenje slobode poslovnog nastana zbog poreznog neuzimanja u obzir gubitka po tečajnim razlikama. Naime, u trenutku donošenja odluke o ulaganju postoje izgledi za gubitak po tečajnim razlikama, koji se ne može priznati u poreznom smislu, te za mogući dobitak po tečajnim razlikama, koji se ne bi morao oporezovati. Ograničavajući učinci okolnosti da se ne može odbiti mogući gubitak po tečajnim razlikama u vezi s udjelima u takvoj su situaciji previše neizvjesni i neizravni da bi se mogli smatrati preprekom toj slobodi.

45.      Iz toga zaključno slijedi da se predmetnim švedskim zakonodavstvom ne ograničava sloboda poslovnog nastana.

C –    Podredno: Opravdanje ograničenja slobode poslovnog nastana

46.      Ako bi Sud, suprotno mojem stajalištu u ovom predmetu, prihvatio postojanje ograničenja slobode poslovnog nastana na temelju poreznog neuzimanja u obzir gubitaka po tečajnim razlikama, trebalo bi potom ispitati bi li se to ograničenje moglo opravdati na temelju važnog razloga u općem interesu.

47.      Stranke u postupku navele su dva razloga: očuvanje porezne koherentnosti (o tome pod točkom 1.) i očuvanje raspodjele ovlasti oporezivanja među državama članicama (o tome pod točkom 2.).

1.      Porezna usklađenost

48.      U skladu s ustaljenom sudskom praksom, nužnost da se osigura koherentnost nacionalnog poreznog zakonodavstva može opravdati ograničenje ostvarivanja temeljnih sloboda zajamčenih na temelju Ugovora(22). Na toj osnovi države članice smiju spriječiti da porezni obveznik jednostrano ostvari poreznu prednost a da se istodobno ne podvrgne odgovarajućem porezno nepovoljnom položaju.

 Neposredna veza između nepovoljnog položaja i prednosti

49.      Međutim, opravdanje postoji samo onda kada postoji izravna veza između porezne prednosti i prijeboja te prednosti s određenim poreznim davanjem(23). Pri tome se izravnost te veze mora ocijeniti s obzirom na cilj propisa u pitanju(24).

50.      U ovom slučaju takva bi veza mogla postojati između poreznog davanja koje nastaje time da se gubici po tečajnim razlikama od prijenosa udjela ne uzimaju u obzir i porezne prednosti da se dobici po tečajnim razlikama isto tako ne uzimaju u obzir.

51.      U presudi Deutsche Shell Sud je još utvrdio da između poreznog uzimanja u obzir gubitaka po tečajnim razlikama i dobitaka po tečajnim razlikama ne postoji izravna veza. Naime, neuzimanje u obzir pretrpljenih gubitaka po tečajnim razlikama dotičnog poreznog obveznika neće mu se nadoknaditi nikakvom poreznom prednošću(25).

52.      U kasnijoj presudi K Sud je o tome, doduše, zaključio drukčije. I u predmetu K sporno je porezno uzimanje u obzir gubitka od prijenosa iz inozemne investicije. U tom je slučaju Sud, međutim, priznao izravnu vezu između uzimanja u obzir gubitaka od kapitalne imovine i oporezivanja dobitaka povezanih s njom(26). Pri tome je naglasio da je osoba istog poreznog obveznika bila i u prednosti i u nepovoljnom položaju(27), iako se neuzimanje u obzir gubitka od prijenosa koji je pretrpio, zbog jednokratnosti postupka prijenosa, poreznom obvezniku ne može nadoknaditi ni naknadnom poreznom prednošću.

53.      Ove različite odluke počivaju na različitim stajalištima o prednosti koja postoji u vezi s poreznim davanjem. Dok presuda Deutsche Shell želi prihvatiti prednost samo kod poreznog neuzimanja u obzir dobitka koji je poreznom obvezniku stvarno nastao, u presudi K Sudu je, s druge strane, dovoljna prednost na temelju koje porezni obveznik ne bi morao oporezovati dobitak da je isti nastao. Drugim riječima, presudom Deutsche Shell situacija poreznog obveznika razmatra se ex post, a presudom K ex ante. Tako će porezni obveznik prije početka svojeg ulaganja u državi članici smatrati prednošću okolnost da dobitak koji možda nastane neće morati oporezovati. Ta prednost, međutim, više za njega ne postoji nakon što je svoje ulaganje okončao s gubitkom.

54.      S obzirom na cilj temeljnih sloboda, prednost treba dati stajalištu iz presude K. Temeljne slobode trebale bi dovesti do toga da se gospodarski subjekt na unutarnjem tržištu ne odvrati od prekogranične djelatnosti. Ako se, kao u ovom slučaju osnivanja društva kćeri, radi o odluci u ulaganju prije početka djelatnosti, odlučujuća je situacija u tom trenutku.

55.      Slijedom toga, neuzimanje u obzir gubitka po tečajnim razlikama koji nastaje prilikom prijenosa udjela u inozemnom društvu opravdano je načelom usklađenosti švedskog poreznog zakonodavstva jer se ni dobitak po tečajnim razlikama ne bi oporezovao.

 Proporcionalnost

56.      Međutim, zakonodavstvo države članice kojim se čuva porezna usklađenost ne smije nadilaziti ono što je potrebno da bi se ostvario taj cilj.

57.      U tom pogledu postavlja se pitanje ne bi li Kraljevina Švedska mogla očuvati usklađenost poreznog sustava, a što bi bilo pogodnije za društvo X, tako da u okviru svojeg poreza na dobit uzima u obzir gubitke i dobitke po tečajnim razlikama od prijenosa udjela u društvima.

58.      Ovdje, međutim, ne vidim blago sredstvo porezne koherentnosti. Naime, to bi značilo da bi porezni obveznik koji ostvaruje dobitak po tečajnim razlikama tu dobit morao oporezovati. U tome bi se, međutim, također sastojalo ograničenje slobode poslovnog nastana, ako se pretpostavi da ono postoji u ovom slučaju kod društva X.

59.      Drugo bi stajalište, osim toga, imalo za posljedicu to da države članice ne bi mogle slobodno odlučiti koja će činjenična stanja uopće oporezovati. Taj mi se zaključak ne čini spojivim s njihovim poreznim suverenitetom koji postoji u okviru raspodjele ovlasti unutar Unije.

60.      Time bi se predmetno švedsko zakonodavstvo opravdalo ciljem očuvanja porezne usklađenosti, čak i ako bi Sud u ovom slučaju, suprotno mojem stajalištu, zaključio da postoji ograničenje slobode poslovnog nastana.

2.      Raspodjela ovlasti za oporezivanje među državama članicama

61.      Razlog za opravdanje očuvanja raspodjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama, koji su navele i neke od stranaka u postupku, ne može, s druge strane, opravdati moguće ograničenje slobode poslovnog nastana.

62.      U ovom se slučaju ne dira u raspodjelu poreznog suvereniteta među državama članicama. Naime, nedvojbeno je da dobitak od prijenosa udjela u društvu sa sjedištem u drugoj državi članici podliježe švedskom poreznom suverenitetu. Međutim, Kraljevina Švedska u tom pogledu ne izvršava svoj porezni suverenitet.

D –    Zaključak

63.      S obzirom na sve izneseno, valja utvrditi da predmetno švedsko zakonodavstvo ne ograničava slobodu poslovnog nastana. Čak i ako bi se zaključilo da ograničenje ipak postoji, ono bi bilo opravdano ciljem očuvanja porezne usklađenosti.

VI – Zaključak

64.      Stoga predlažem Sudu da na prethodno pitanje Högsta förvaltningsdomstola odgovori kako slijedi:

Članak 49. UFEU-a, koji se primjenjuje u slučaju kao što je onaj u glavnom postupku, ne protivi se nacionalnom propisu u skladu s kojim država članica sjedišta društva majke ne priznaje pravo na porezni odbitak gubitka po tečajnim razlikama koji je sastavni dio kapitalnoga gubitka ostvarenog po vlasničkim instrumentima koje ono drži u društvu kćeri sa sjedištem u drugoj državi članici, ako država članica sjedišta društva majke primjenjuje sustav prema kojem se kapitalni dobici i kapitalni gubici ostvareni po osnovi tih instrumenata ne uzimaju u obzir prilikom izračuna osnovice poreza.

1 – Izvorni jezik: njemački

2 – Presuda Deutsche Shell (C-293/06, EU:C:2008:129)

3 – Vidjeti također presudu Deutsche Shell (C-293/06, EU:C:2008:129, t. 25.).

4 – Vidjeti presudu Deutsche Shell (C-293/06, EU:C:2008:129, t. 27.).

5 – Vidjeti osobito presudu Kronos International (C-47/12, EU:C:2014:2200, t. 30. do 32. i navedenu sudsku praksu).

6 – Vidjeti presude Test Claimants in the FII Group Litigation (C-35/11, EU:C:2012:707, t. 93. i 94.), Beker i Beker (C-168/11, EU:C:2013:117, t. 27. i 28.), Bouanich (C-375/12, EU:C:2014:138, t. 29. i 30.) i Kronos International (C-47/12, EU:C:2014:2200, t. 36. i 37.).

7 – Vidjeti presudu SGI (C-311/08, EU:C:2010:26, t. 34. i 35.).

8 – Vidjeti presudu Scheunemann (C-31/11, EU:C:2012:481, t. 25. do 30.).

9 – Vidjeti osobito presude Daily Mail i General Trust (81/87, EU:C:1988:456, t. 16.), National Grid Indus (C-371/10, EU:C:2011:785, t. 35.) i Nordea Bank Danmark (C-48/13, EU:C:2014:2087, t. 18.).

10 – Vidjeti osobito presudu National Grid Indus (C-371/10, EU:C:2011:785, t. 36. i navedenu sudsku praksu).

11 – Vidjeti osobito presude AMID (C-141/99, EU:C:2000:696, t. 27.), Marks & Spencer (C-446/03, EU:C:2005:763, t. 32. do 34.), Papillon (C-418/07, EU:C:2008:659, t. 21. i 22.), National Grid Indus (C-371/10, EU:C:2011:785, t. 37.), DI VI Finanziaria SAPA di Diego della Valle (C-380/11, EU:C:2012:552, t. 34. do 36.) i Nordea Bank Danmark (C-48/13, EU:C:2014:2087, t. 19.).

12 – Vidjeti osobito presudu Hervis Sport- és Divatkereskedelmi (C-385/12, EU:C:2014:47, t. 30. i navedenu sudsku praksu).

13 – Vidjeti presudu Hervis Sport- és Divatkereskedelmi (C-385/12, EU:C:2014:47).

14 – Vidjeti presudu Hervis Sport- és Divatkereskedelmi (C-385/12, EU:C:2014:47, t. 40.).

15 – Vidjeti osobito presude Komisija/Nizozemska (C-299/02, EU:C:2004:620, t. 15.), Blanco Pérez i Chao Gómez (C-570/07 i C-571/07, EU:C:2010:300, t. 53.) kao i Venturini (C-159/12 do C-161/12, EU:C:2013:791, t. 30.).

16 –      Vidjeti točku 28. ovog mišljenja.

17 – Vidjeti moja mišljenja u predmetima X (C-498/10, EU:C:2011:870, t. 28.) i Hervis Sport- és Divatkereskedelmi (C-385/12, EU:C:2013:531, t. 83. i 84.).

18 – Presuda Deutsche Shell (C-293/06, EU:C:2008:129, t. 30.)

19 – Vidjeti točku 34. ovog mišljenja.

20 – Vidjeti presudu Semeraro Casa Uno i dr. (C-418/93 do C-421/93, C-460/93 do C-462/93, C-464/93, C-9/94 do C-11/94, C-14/94, C-15/94, C-23/94, C-24/94 i C-332/94, EU:C:1996:242, t. 32.); o slobodi pružanja usluga vidjeti presudu Pelckmans Turnhout (C-483/12, EU:C:2014:304, t. 24.) i o slobodnom kretanju robe presudu DIP i dr. (C-140/94 do C-142/94, EU:C:1995:330, t. 29. i navedenu sudsku praksu).

21 – Vidjeti moje mišljenje u predmetu Sky Italia (C-234/12, EU:C:2013:323, t. 60. i 61.).

22 – Vidjeti osobito presude Bachmann (C-204/90, EU:C:1992:35, t. 21.), Test Claimants in the Thin Cap Group Litigation (C-524/04, EU:C:2007:161, t. 68.) i SCA Group Holding i dr. (C-39/13 do C-41/13, EU:C:2014:1758, t. 33.).

23 – Vidjeti osobito presude Svensson i Gustavsson (C-484/93, EU:C:1995:379, t. 18.), ICI (C-264/96, EU:C:1998:370, t. 29.), Rewe Zentralfinanz (C-347/04, EU:C:2007:194, t. 62.) i SCA Group Holding i dr. (C-39/13 do C-41/13, EU:C:2014:1758, t. 33.).

24 – Vidjeti osobito presude Deutsche Shell (C-293/06, EU:C:2008:129, t. 39.), Presidente del Consiglio dei Ministri (C-169/08, EU:C:2009:709, t. 47.) i Emerging Markets Series of DFA Investment Trust Company (C-190/12, EU:C:2014:249, t. 92.).

25 – Presuda Deutsche Shell (C-293/06, EU:C:2008:129, t. 40.)

26 – Presuda K (C-322/11, EU:C:2013:716, t. 69.)

27 – Vidjeti presudu K (C-322/11, EU:C:2013:716, t. 69. i 70.).